Ova spektakularna slika ESA/NASA-inog Svemirskog teleskopa Hubble prikazuje jarke zvijezde rasute nebom u malom zviježđu Strijele. To što vidimo jest središte zbijenog jata Messier 71 (M71), velike lopte prastarih zvijezda na rubu naše galaktike, na oko 13 tisuća svjetlosnih godina od nas. M71 je široko oko 27 svjetlosnih godina.

Zbijena jata su poput galaktičkih predgrađa, džepovi zvijezda koja obitavaju po rubovima velikih galaktika. Ta su jata čvrsto povezana vlastitim gravitacijskim privlačenjem, zbog čega i imaju sferni oblik i zahvaljujući čemu ih nazivamo i kuglastim jatima.

U našem Mliječnom putu, poznato je oko 150 takvih zbijenih jata i u svakom od njih se nalaze stotine tisuća zvijezda.

Za M71 se zna već dugo vremena, budući ga je još sredinom osamnaestog stoljeća prvi put uočio švicarski astronom Jean-Philippe de Cheseaux. Cheseaux je tijekom svoje karijere otkrio puno maglica, a puno vremena je posvećivao i proučavanju religije: jedno od njegovih posthumno izdanih djela bilo je posvećeno pokušaju određivanja točnog datuma Kristova raspeća na temelju astronomskih pojava spomenutih u Bibliji.

Unatoč tome što je poznat objekt, točna priroda M71 sve do nedavno je bila dovođena u pitanje. Je li to obično otvoreno jato, labavo povezana skupina zvijezda? Dugo vremena je to bilo uvriježeno mišljenje. Ali 1970-ih godina, astronomi su uvidjeli da je tu zapravo riječ o razmjerno rijetkom zbijenom jatu.

Zvijezde u M71, što je uobičajeno za takva jata, razmjerno su stare i imaju oko 9 do 10 milijardi godina. One stoga sadrže malo elemenata težih od vodika i helija.

Ova je slika načinjena od fotografija snimljenih širokokutnim kanalom Hubbleove ACS-e. Ona je kombinacija slika snimljenih kroz žuti (F606W - obojeno plavim) i bliskoinfracrveni (F814W - obojeno crvenim) filter. Vrijeme eksponiranja iznosilo je 304 i 324 sekunde po filteru, a vidno polje na slici široko je 3,4 lučne minute.

[ESA/Hubble and NASA]