| NASA-in Svemirski
teleskop Hubble slikao je skoro odozgo jedan vrtložni disk prašine i plina koji
okružuje zvijezdu nazvanu AB Kočijaša. Ovaj Hubbleova snimka, načinjen u
vidljivoj svjetlosti putem STIS-a, prikazuje disk dosad neviđenom detaljnošću,
uključujući i grudice prašine i plina u njemu, moguće sjeme budućih planeta.
Blistavi sjaj
mladih zvijezda obično ne dopušta astronomima vidjeti materijal koji se nalazi u
blizini. Oni su stoga na ovim fotografijama AB Kočijaša uporabili koronografe,
kako bi zaustavili većinu svjetla sa zvijezde. Ostatak materijala diska
osvjetljen je refleksijom s plina i prašine oko zvijezde.
Slika lijevo je
snimka načinjena s površine Zemlje, 2,2 metarskih teleskopom Havajskog
sveučilišta. Koronografom je pomračeno 53,9 milijarda kilometara (Piše 33,5
milijarda milja, odnosno 53,6 milijarda kilometara. Još jedna mala pogreška u
preračunavanju jedinica! Prim. prev.) područja oko zvijezde, što je devet puta
veće od našeg solarnog sustava. Slika pokazuje da se zvijezda nalazi u predjelu
prašinskih oblaka - u polukrug oblikovanom materijalu lijevo od
zvijezde.
Snimka koju je
napravio teleskop Hubble - na desnoj strani - prikazuje okultirajuće prečke
slične prozorskom okviru: one pokrivaju unutarnji dio diska i samu zvijezdu, oko
11,4 milijarda kilometara ili 1,4 puta veće područje od Sunčeva sustava.
Dijagonalne crte ostaci su difrakcijskih zraka kakve nastaju na Hubbleovim
fotografijama sjajnih zvijezda.
Disk je izuzetno
širok: promjer mu je otprilike 1300 puta veći od udaljenosti Zemlje od Sunca.
Materijal diska vidljiv na ovoj slici seže do udaljenosti puno veće od polumjera
Plutonove orbite. U smjeru pet sati, vidljiva je i jedna blijeda pozadinska
zvijezda.
Disk oko zvijezde
ima bogatu građu, sa sjajnim spiralnim vrpcama od smjera 9 do smjera 6 sati, te
bliže zvijezdi, od smjera 12 do smjera 3 sata. Vanjske od tih vrpci vidljive su
i na snimci teleskopa na tlu. STIS pokazuje i to da su te vrpce sastavljene od
mnoštva manjih vrpci. Najmanji obrisi uključuju i svijetle čvorove materijala
lijevo od zvijezde. Ti su čvorovi blizu Hubbleove granice razlučivosti i imaju
promjer od 2 do 5 milijarda kilometara (14 do 32 AJ). Najsjajniji među njima
nalazi se u smjeru 9 sati.
Snimka je
načinjena 23. i 24. siječnja 1999. g. Lažne su boje korištene kako bi se
naglasile pojedinosti u disku AB Kočijaša. Valna je duljina varirala između 200
i 1010 nm.
[C.A. Grady (National Optical Astronomy Observatories, NASA Goddard Space Flight Center), B. Woodgate (NASA Goddard Space Flight Center), F. Bruhweiler and A. Boggess (Catholic University of America), P. Plait and D. Lindler (ACC, Inc., Goddard Space Flight Center), M. Clampin (Space Telescope Science Institute), and NASA. The ground-based image is courtesy of P. Kalas (Space Telescope Science Institute)]
|