Svemirska slikovnica

07.06.2001.

Promjena godišnjih doba na Saturnu

Lebdeći u vanjskom dijelu Sunčeva sustava kao kakav divovski leteći tanjur, Saturn izvodi predstavu dok se planet i njegov čudesni sustav prstenâ veličanstveno klate gore-dolje tijekom 29-godišnjeg putovanja oko Sunca. Ove slike, koje je načinio Svemirski teleskop Hubble, snimane od 1996. g. do 2000. g, prikazuju kako se Saturnovi prsteni rastvaraju, od skoro bočnog položaja, do zamalo najveće otvorenosti, kako sjeverna polukugla planeta prelazi iz jeseni u zimu.

Saturnov je ekvator u odnosu na njegovu orbitu nagnut 27 stupnjeva, što je vrlo slično Zemljinu nagibu od 23 stupnja. Dok se Saturn giba duž svoje orbite, k Suncu mu je nagnuta prvo jedna, a onda i druga polukugla. Ta ciklična promjena izaziva godišnja doba na Saturnu, isto onako kako promjena orijentacije Zemljine nagnutosti stvara godišnja doba na našem planetu. Prva snimka u ovom nizu, dolje lijevo, načinjena je malo nakon jesenske ravnodnevice (ekvinocija) na sjevernoj polukugli (odnosno proljetne ravnodnevice na južnoj polukugli). Do posljednje slike u nizu, gore desno, nagib se približio svome ekstremu, zimskom suncostaju (solsticiju) na sjevernoj polukugli (odnosno ljetnom suncostaju na južnoj polukugli). (Animacija)

Astronomi proučavaju ovaj sklop fotografija kako bi istražili tanane promjene u boji i sjaju prstenâ. Oni se nadaju naučiti više o njihovu sastavu, načinu na koji su nastali i tome koliko bi mogli potrajati. Saturnovi su prsteni nevjerojatno tanki - debljina im iznosi jedva oko 10 metara. Prsteni su načinjeni od zaprašnjenog vodenog leda, veličine kamenih gromada i manjih krhotina koje se međusobno nježno sudaraju dok orbitiraju oko Saturna. Saturnovo gravitacijsko polje neprestano razara te ledene komade, držeći ih razvučenima i priječeći im da se okupe i oblikuju mjesec. Prsteni, kako su ovdje prikazani, imaju blijedocrvenkastu boju, zbog prisutnosti organskih materijala pomiješanih s vodenim ledom.

Saturn ima promjer od oko 120000 km i na polovima je spljošten zbog svoje vrlo brze vrtnje. Dan mu traje samo 10 sati. Snažni vjetrovi stvaraju vodoravne pruge u atmosferi ovog divovskog plinskog planeta. Tanane varijacije u boji oblaka nastaju zbog smoga u gornjim slojevima atmosfere, koji se stvara kada ultraljubičasto zračenje obasja plin metan. Dublje u atmosferi, vidljivi oblaci i plinovi postupno se stapaju u vruće i gušće plinove, ali dolje nema čvrste površine na koju bi mogla sletjeti neka svemirska letjelica u posjeti Saturnovu sustavu.

Svemirska letjelica Cassini/Huygens, lansirana sa Zemlje 1997. g, već je podosta odmaknula na svom putu prema Saturnu. Ona će tamo stići 2004. g: na Titan, Saturnov najveći mjesec, spustit će se jedna sonda, dok će druga četiri godine orbitirati oko planeta kako bi detaljno istražila cijeli Saturnov sustav.

[NASA and The Hubble Heritage Team (STScI/AURA)]