Uskovitlani oblak vodika u galaktici Trokut (Messier 33), udaljen od nas oko 2,7 milijuna svjetlosnih godina, svijetli energijom koju oslobađaju stotine mladih sjajnih zvijezda. Ova slika, načinjena ESA/NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble, pruža najoštriji ikada ostvareni uvid u NGC 604!

S promjerom od oko 1500 svjetlosnih godina, ovo je jedna od najvećih i najsjajnijih koncentracija ioniziranog vodika (H II) u Mjesnoj skupini galaktika i veliko je središte stvaranja novih zvijezda.

Plin u NGC 604, od kojega oko devet desetina tvori vodik, postupno se urušava pod djelovanjem sile teže, stvarajući pri tom nove zvijezde. Jednom kada te zvijezde nastanu, njihova živa emisija ultraljubičastog zračenja stane pobuđivati preostali plin u oblaku, tjerajući ga da svijetli točno određenom nijansom crvene boje. Ta boja je tipična ne samo za NGC 604, već i za druga područja H II. Premda je dio M33, ovaj je objekt toliko svijetao i upadljiv da ima svoj vlastiti broj u NGC-u.

Žestoko ultraljubičasto zračenje koje oslobađaju zvijezde i koje takvim oblacima vodika daje njihov specifični sjaj, uzrok je i nepravilnosti tih oblaka i njihova konačnog nestanka. Zračenje i vjetrovi koji pušu s površine tih zvijezda, postupno erodiraju oblak iz kojega su zvijezde nastale, polako raspršujući plin u njemu. Složena građa NGC 604, s nepravilnim mjehurićima i vlaknastim pramenjem pored gušćih i crvenijih predjela, posljedica su istih sila koje će na koncu natjerati oblak da iščezne. Šupljine nalik mjehurima, područja su jače erozije u oblaku. Dok ta područja izgledaju tamna na ovoj fotografiji, ona blistaju u rendgenskim valnim duljinama.

Ova je slika načinjena od fotografija snimljenih kanalom visoke razlučivosti Hubbleove ACS-e. Ona je kompozit od slika snimljenih kroz ukupno sedam različitih filtera, koji pokrivaju široki pojas valnih duljina - od 220 nm u ultraljubičastom području, sve do bliskoinfracrvene valne duljine od jednog mikrona. Vidno polje na slici ima dimenzije od 31 puta 22 lučne sekunde.

[ESA/Hubble and NASA]