Povremeno je Hubbleova zvjezdana odiseja nalikovala svemirskoj "sapunskoj operi", s pokvarenim uređajima, zamućenim primarnim zrcalom, čak i otkazivanjem spasilačko-serviserske misije space shuttlea. Ali predanost i domišljatost Hubbleovih znanstvenika, inženjera i NASA-inih astronauta, omogućila je toj zvjezdarnici da se uvijek iznova vrati u život. Hubblev oštri vid nastavlja stavljati znanstvenike pred izazove novih uzbudljivih otkrića i očaravati javnost sve sugestivnijim slikama u boji.

NASA, ESA i Institut za svemirski teleskop (STScI) obilježavaju Hubbleovo istraživačko putovanje jednom zapanjujućom novom slikom, (...), otvaranjem mogućnosti za "sobne astronome" da istražuju galaktike, te pružanjem prilike ljubiteljima astronomije da svoje osobne pozdrave Hubbleu ostave budućim naraštajima.

NASA je danas objavila posve novu Hubbleovu fotografiju jednog malog dijela jednog od najvećih poznatih zvjezdorodnih područja u našoj galaktici, maglice Kobilica. Tornjevi hladnog vodika prožetog prašinom, uzdižu se iz stijenke maglice. (Infracrvena slika) Prizor podsjeća na Hubbleovu klasičnu fotografiju "Stupova stvaranja", iz 1995. g, ali je izgledom još dojmljiviji. Na slici je zabilježen vrh jednog tri svjetlosne godine visokog stupa plina i prašine, kojega izjeda jarko svjetlo iz obližnjih sjajnih zvijezda. Stup biva razaran i iznutra, budući novorođene zvijezde usađene unutar njega ispaljuju mlazove plina koje se može vidjeti kako struje iz najviših vrhunaca poput strijela koje lete zrakom.

Javnost će usto imati priliku i od kuće se uključiti u znanstvena istraživanja, pomažući astronomima razvrstati tisuće galaktika viđenih u "dubokim" Hubbleovim opservacijama. STScI se povezao s udrugom znanstvenika "Galaxy Zoo", te je pokrenuo internetski astronomski projekt (http://hubble.galaxyzoo.org), u okviru kojega astronomi amateri mogu proučavati galaktike na Hubbleovim slikama najudaljenijeg svemira, ali ih i prema njihovu obliku razvrstavati u tri klasične skupine: spiralne, eliptične i nepravilne. Dijeleći galaktike u skupine, omogućit će astronomima da dokuče njihov međusobni odnos i naslute način na koji su one nastajale.

Do danas, Hubble je promatrao više od 30 tisuća nebeskih objekata i u svojoj arhivi prikupio više od pola milijuna slika. Posljednja junačka misija astronauta koji su servisirali Hubblea u svibnju 2009. g, učinila je taj teleskop 100 puta moćnijim no što je bio kada je lansiran. Osim što posjeduje nezamjenjivu znanstvenu vrijednost, Hubble svakoga dana unosi kozmička čudesa u naše domove i škole. Minulih dvadeset godina, javnost je uključena u istraživanja toga čudesnog opservatorija.

Hubble snima 'tajanstvenu planinu'

Ovaj krševiti vrhunac fantastične planine, ovijen je pramenastim oblacima koji nalikuju bizarnom krajoliku iz Tolkienovog "Gospodara prstenova" ili iz neke od knjiga Dr. Seussa - sve ovisi o vašoj mašti. Ova slika koju je načinio NASA-in Svemirski teleskop Hubble, koja je još dramatičnija od književnosti, bilježi kaotičnu aktivnost navrh jednog tri svjetlosne godine visokog stupa plina i prašine...

Ovaj burni kozmički vrhunac uzdiže se unutar jednog olujnog zvjezdanog rodilišta, zvanog maglica Kobilica (velika, širokokutna slika), smještenog na udaljenosti od 7500 svjetlosnih godina u južnom zviježđu Kobilice. Ovom je slikom obilježeno 20 godina od lansiranja Hubblea i njegova postavljanja u orbitu oko Zemlje.

Žarko zračenje i brzi vjetrovi (struje nabijenih čestica) iz pregrijanih novorođenih zvijezda u maglici, oblikuju i zbijaju taj stup, izazivajući nastanak još zvijezda unutar njega. Plamenci vrelog ioniziranog plina mogu se vidjeti kako otječu s grebena u toj strukturi, a pramenasti velovi plina i prašine, obasjani svjetlom zvijezda, lebde oko njenih visova. Gušći dijelovi stupa odolijevaju eroziji zračenjem, kao što neka od znamenitih kamenih izbočina u Dolini spomenika, u američkoj saveznoj državi Utah, prkosi eroziji vodom i vjetrom.

Ugniježdene unutar tih gustih planina, tek su izvaljene zvijezde. Pri vrhu slike vide se dugi plamenci plina kako šikljaju u nasuprotnim pravcima, kao s nekog postolja. Drugi par mlazova vidljiv je na drugom vrhuncu, blizu sredine slike. Ti mlazovi (poznati kao, redom, HH 901 i HH 902) su pokazatelji rođenja zvijezda. Mlazove proizvode kovitlajući diskovi oko tih mladih zvijezda, koji omogućuju materijalu da se polako nakuplja na površine zvijezda.

Hubbleova WFC3 je promatrala ovaj stup 1. i 2. veljače 2010. g. Boje na ovoj slici odgovaraju sjaju iz kisika (plavo), vodika i dušika (zeleno) i sumpora (crveno).

[NASA, ESA, and M. Livio and the Hubble 20th Anniversary Team (STScI)]