Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.

Sredinom ljeta naš se planet nađu u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim ove godine od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći. Najveća učestalost Perzeida očekuje se 13. kolovoza, no nažalost, toga istog dana noćnim nebom će dominirati pun Mjesec! Čak i ako vrijeme bude posve naklonjeno promatračima, zbog uštapa će biti vidljivi samo oni uistinu najsjajniji Perzeidi.

Zvjezdarnica Zvjezdanog sela Mosor će 12. i 13. kolovoza biti otvorena za posjete građana, s ponešto produženim radnim vremenom do 1 sat poslije ponoći. Svi ljubitelji „zvijezda padalica“ su dobrodošli!