To kojega dana počinju pojedina godišnja doba, podložno je različitim tumačenjima. Za astronome, ti su trenuci tradicionalno određeni osobitim međusobnim položajima Sunca i Zemlje. Pred nama je jedna od tih posebnih konfiguracija, čas kada će se naša zvijezda naći točno iznad Zemljinog ekvatora. Različita visina koju Sunce tijekom godine postiže na našem nebu, uvjetovana je nagnutošću osi Zemljine vrtnje na ravninu kojom se ona giba svemirom. Tako Sunce zimi i oko podneva ostaje razmjerno nisko nad obzorom, dok ga u prvim danima ljeta vidimo skoro nad našim glavama. U ožujku ono s južne Zemljine polukugle „prelazi“ na sjevernu, a za astronome taj prelazak označava početak proljeća za sve nas sjeverno od ekvatora. Krajevima južno od te najduže paralele, počinje dakako jesen.

Astronomsko će nam proljeće ove godine stići dana 21. ožujka, u 0:20 h. Taj dan nazivamo ekvinocijem ili ravnodnevicom i obično se kaže kako su tada dan i noć jednake dužine. Zapravo, razdoblje od izlaska do zalaska Sunca bit će toga dana oko 25 minuta duže od onog koje će proteći od zalaska do izlaska! Svijetli dio dana će biti još i duži, budući se uvijek razdani i prije „službenog“ izlaska Sunca, te dan potraje još kratko vrijeme i nakon zalaska. Nominalno, dan i noć će ove godine imati najsličnije trajanje tri dana prije ekvinocija!