U nekoliko sljedećih mjeseci, Saturn će biti jedini planet kojega ćemo još uvijek i bez dalekozora moći vidjeti na našem večernjem nebu. Dana 4. listopada će se on naći u opoziciji u odnosu na Sunce, što znači da će biti vidljiv cijele noći. Nalazit će se na približno najmanjoj mogućoj udaljenosti od Zemlje, koja će u tom trenutku iznositi oko 1,24 milijarde kilometara. Nakon što je prošle godine Zemlja prošla kroz ravninu Saturnovog prstena, taj nam planet sada sve više otkriva svoju južnu polukuglu i njegov prsten postaje sve otklonjenijim od pravca gledanja. Planet Venera, pak, koji je tijekom proljeća i ljeta krasio večernje nebo na zapadu, u ovom se trenutku sprema proći između Zemlje i Sunca. U položaju donje konjunkcije će se naći 24. listopada, a dan kasnije će biti i najbliže našem planetu. U to vrijeme Venera neće biti opaziva, ali ona će se od sredine studenog početi pojavljivati na istočnom nebu, kratko vrijeme prije izlaska Sunca.
Iako će se dana 12. listopada na našem večernjem naći na udaljenosti od Sunca od čak 25°, ni planet Merkur se neće moći vidjeti prostim okom. Tako je stoga što u to doba godine ekliptika, Sunčeva staza po nebu koju uglavnom slijede i planeti, u večernjim satima zatvara mali kut s obzorom, pa planeti koji su prividno blizu Suncu zalaze vrlo kratko vrijeme nakon samog Sunca. Pored toga, Merkur će spomenutog dana biti osjetno južnije od ekliptike, zbog čega će zaći kada i Sunce. Što se planeta Marsa i Jupitera tiče, oni se već sada vide u drugom dijelu noći, ali ćemo na njihov dolazak na večernje nebo trebati pričekati do potkraj ove godine. Zanimljiv događaj će nam priprediti dana 16. studenog, u ranim jutarnjim satima. Naime, ta će se dva planeta tada sresti na nebu u konjunkciji, kada će ih dijeliti tek malo više od 1°!
Još od početka ljeta, Sunce je nezaustavljivo tonulo k jugu i pred nama je sada nova ravnodnevica ili ekvinocij. Astronomski gledano, taj prelazak Sunca preko ekvatora označit će i početak novog godišnjeg doba: na sjevernoj polukugli našeg planeta započet će jesen, dok će za južnu to biti prvi dan proljeća. Ova astronomska jesen za sjevernu Zemljinu polukuglu prema ukaznom (ljetnom) računanju srednjoeuropskog vremena započinje 23. rujna, u 2 sata i 4 minuta. Toga će jutra Sunce u Splitu izaći u 6 sati i 42 minute, dok će te večeri zaći u 18 sati i 50 minuta. (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".)
Vrijeme od izlaska do zalaska Sunca bit će toga dana približno jednako vremenu koje protekne od zalaska do izlaska. Zapravo, razlika između ta dva razdoblja će (za Split) biti najmanja tek 26. rujna, a na pravo izjednačenje u trajanju svijetlog i mračnog dijela dana, morat ćemo pričekati još nekoliko dana nakon toga. Tako je stoga što se razdani i prije negoli se Sunce pomoli nad obzor, te što se smrkne tek neko vrijeme nakon njegova nominalnog zalaska. No, noć će svakako vrlo brzo odnijeti prevagu nad danom i sve do konca godine i početka još jedne zime ona će bivati sve dužom.
