Ovo ljeto započinje okupljanjem triju planeta na našem večernjem nebu. Riječ je o sjajnoj Veneri, žućkastom Jupiteru i teško uhvatljivom Merkuru, koje ćemo prvog dana novog godišnjeg doba još uvijek moći vidjeti neposredno nakon zalaska Sunca. Nakon što su se dana 9. lipnja Venera i Jupiter mimoišli na nebu, u pojavi zvanoj konjunkcija, najveći planet Sunčevog sustava je iz naše perspektive nastavio tonuti prema Suncu. Namjera mu je potkraj srpnja proći pokraj Sunca i tako se preseliti na jutarnje nebo. Do kraja ljeta, pa i nakon toga, taj planet više neće biti vidljiv na večernjem nebu. S druge strane, Venera će se do sredine kolovoza nastaviti naizgled udaljavati od Sunca, sve dok ne postigne kutni odmak - elongaciju - od skoro 46 stupnjeva. Za svo to vrijeme, ona će nam se približivati, pa će stoga postajati sve sjajnijom i sve većom u teleskopu. Najveći sjaj će postići na isteku ljeta, kada će biti u fazi malo punijeg srpa. Brzi Merkur će vrlo brzo nestati s večernjeg neba i do kraja ove godine više nećemo imati tako dobru priliku da ga uočimo kao što je bila ova u mjesecu lipnju.
Preostali planeti koje možemo vidjeti prostim okom - Mars i Saturn - sada su na jutarnjem nebu. Oni se polako premještaju prema zapadu i u sljedećim mjesecima će početi izlaziti i prije ponoći. Prvoga ćemo uvečer ugledati Saturn, i to početkom kolovoza. On će nam se najviše približiti na početku jeseni i bit će dobro vidljiv cijelo to godišnje doba. Marsu će za isti manevar na nebu trebati malo više vremena i njega ovoga ljeta još nećemo moći promatrati na večernjem nebu. Jedan zanimljivi astronomski događaj, premda vrlo kratak i za nas nepotpun, zbit će se 12. kolovoza, kada će između Zemlje i Sunca proći naš prirodni satelit. Mjesec će u potpunosti pokriti Sunce i ta će se pomrčina vidjeti s Pirinejskog poluotoka i zapadnog dijela Islanda. Iz Splita će biti vidljiv samo početak pomrčine, kratko vrijeme prije negoli Sunce i Mjesec potonu pod obzor.
Astronomsko ljeto će započeti u trenutku kada se Sunce nađe točno iznad sjeverne obratnice, što će se dogoditi prijepodne ove nedjelje. Prema ukaznom (ljetnom) računanju srednjoeuropskog vremena, taj solsticij ili suncostaj će se zbiti 21. lipnja, u 10 sati i 24 minute. U Splitu će se izlazak Sunca toga dana zbiti u 5 h i 13 min, a zalazak tek u 20 h 39 min. (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".) Između ta dva događaja, Sunce će u Splitu postići veću maksimalnu visinu iznad obzora od one koju će imati na ekvatoru! Na jugu Hrvatske će ta visina iznositi oko 70 stupnjeva, a na ekvatoru tek oko 67 stupnjeva. U našim krajevima, svijetli dio dana bit će najduži u odnosu na trajanje noći, dok će na južnoj polukugli planeta vrijediti upravo obratno: tamo će u nedjelju započeti astronomska zima.
Ljeto nije posljedica većeg približavanja Zemlje Suncu, već nagnutosti njene osi vrtnje u odnosu na ravninu kojom planet orbitira oko Sunca. Zapravo, Zemlja će se uvečer 6. srpnja naći na najvećoj udaljenosti od naše zvijezde u ovoj godini, na razmaku od oko 152,1 milijun kilometara!