Neke od zanimljivih astronomskih pojava vezanih uz planete Sunčevog sustava su lako vidljive na nebu i prostim okom ili kakvim malim teleskopima. Za druge znamo samo zahvaljujući izračunima, jer se događaju u blizini Sunčevog diska i zbog njegova blještanja nisu vidljive. Tri takva događaja, zvana konjunkcije, zbit će se na početku sljedeće godine, a bit će popraćeni i jednim koji će itekako biti vidljiv. Naime, ovih dana su na nebu prividno blizu Suncu čak tri planeta: Merkur, Venera i Mars, dok je nasuprot njemu divovski Jupiter. Tri mala planeta se spremaju - iz perspektive Zemlje - proći s druge strane Sunca i nakratko se naći u konjunkciji s našom zvijezdom. Prva će se u položaju gornje konjukcije naći Venera, dana 6. siječnja, a samo tri dana kasnije će u konjunkciji biti i Mars. (Efektnu simulaciju tih događaja, možete pogledati OVDJE!)
Za promatrače na našem planetu, koji je na putu oko Sunca sporiji od Venere, a brži od Marsa, prvi od tih planeta se sada pomiče od zapada prema istoku (s desna na lijevo), dok se potonji Sunčevom disku približava s istočne strane (s lijeva na desno)! Dana 21. siječnja, pak, u gornjoj konjunkciji će se naći i mali Merkur, koji će "promašiti" Sunčev disk za skoro dva cijela stupnja. Između tih događaja, dana 10. siječnja, sjajni Jupiter, koji ovih dana boravi u zimskom zviježđu Blizanaca, doći će u položaj opozicije prema Suncu. On već sada izlazi rano uvečer i vidi ga se ostatak noći, ali za nekoliko tjedana, kada bude u opoziciji, izlazit će u času kada Sunce bude zalazilo. Ubrzo nakon što prođu gornjom konjunkcijom, Merkur i Venera će se početi pojavljivati na večernjem nebu. Kao i uvijek, osobito će u oči upadati Venera, prividno najsjajniji od svih planeta. Ona će se na večernjem nebu zadržati cijelo sljedeće proljeće i ljeto.
U astronomskom smislu, zima koja je pred nama započinje u nedjelju, 21. prosinca, u 16.02 h po našem vremenu. U tom će se trenutku Sunce naći točno iznad južne obratnice na Zemlji, usljed čega će mu toga dana dok bude prolazilo našim meridijanom (tj. u podne) visina – kutna udaljenost od horizonta - iznositi u Splitu samo 23,1 stupanj. Taj dan na sjevernoj polukugli Zemlje nazivamo zimskim solsticijem ili suncostajem i od tada pa sve do ljetnog solsticija, u lipnju sljedeće godine, svijetli dio dana postajat će sve dužim, a noć sve kraćom. Naravno, za stanovnike južnog dijela našeg planeta, toga će dana započeti ljeto. Sunce je najranije zašlo dana 9. prosinca, a najkasnije će izaći tek 3. siječnja, upravo kada Zemlja bude najbliže Suncu.
