Kao i prethodne godine, večernje nebo će i tijekom ljeta koje je pred nama biti prilično siromašno planetima! U ovom trenutku se uvečer još uvijek vidi Mars, koji se prije nekoliko dana susreo s Regulom, najsjajnijom zvijezdom u zviježđu Lava. No, Mars nam je najbliži bio početkom ove godine i sada je već prilično daleko od Zemlje. Zbog toga je na njemu teško razabrati bilo kakve pojedinosti, čak i pristojnim amaterskim teleskopom. Planeti koji su uvijek zanimljivi za promatranje - Jupiter i Saturn - trenutno se ne daju vidjeti u prvom dijelu noći. Zapravo, Jupiter je ovih dana na nebu vrlo blizu Suncu, a dana 24. lipnja će biti u konjunkciji s njime. To znači da će se u tom trenutku Zemlja i Jupiter naći na suprotnim stranama Sunca. Osebujnost te konjunkcije će biti to da će Sunčev disk pokriti Jupiter: ta neobična "okultacija" će potrajati oko 15 sati i, naravno, neće biti vidljiva. Do sredine srpnja će biti moguće ugledati Jupiter na istočnom nebu, kratko vrijeme prije izlaska Sunca. Zemlji će biti najbliži tek sljedećeg siječnja. Saturn se već sada može vidjeti izjutra, prije izlaska Sunca, a na večernje nebo će se malo po malo preseliti početkom kolovoza. Najbliže Zemlji, u opoziciji prema Suncu, naći će se na samom isteku ljeta, dana 21. rujna.

Umjesto tih divova, na večernjem nebu bismo mogli potražiti najmanji "pravi" planet Sunčevog sustava, teško uhvatljivi Merkur. Dobra prilika da ga se vidi - prostim okom, dvogledom ili teleskopom - ukazat će se na početku sljedećeg mjeseca. U dane 3. i 4. srpnja, taj će se planet naći na skoro 26° istočne elongacije od Sunca, što znači da će se kao sitna zvjezdica u središtu zviježđa Rak vidjeti uvečer, kratko vrijeme nakon zalaska Sunca. Merkur i nije osobito blijed objekt, ali ga je obično teško uočiti jer je na našem nebu uvijek blizu Suncu. Taj razmak od 26°, međutim, jamči da na mjestu gdje će se naći Merkur neće biti previše Sunčeva sjaja.

Vjerojatno najveća astronomska atrakcija ljeta koje samo što nije započelo, potpuna je pomrčina Mjeseca koja nas čeka dana 7. rujna. Njena osobitost za nas će biti to da će Mjesec izaći već zamalo potpuno pomračen! U sjenu Zemlje će u potpunosti uroniti u 19.30 h, kada se nađe na samo 2° iznad teorijskog obzora. Ovdje treba napomenuti da se stvarni obzor rijetko gdje poklapa s teorijskim - primjerice, na pučini ili u ravnici - i da će za većinu promatrača u našim krajevima Mjesec biti potpuno pomračen kada se pomoli na nebu. Najdublje će se u sjeni našeg planeta naći u 20.11 h, a iz nje će početi izlaziti u 20.53 h. Djelomična pomrčina Sunca koja će se zbiti dva tjedna kasnije, neće biti vidljiva iz naših krajeva.

Astronomsko ljeto će započeti u trenutku kada se Sunce nađe točno iznad sjeverne obratnice, što će se dogoditi rano izjutra ove subote. Prema ukaznom (ljetnom) računanju srednjoeuropskog vremena, taj solsticij ili suncostaj će se zbiti 21. lipnja, u 4 sata i 41 minutu. U Splitu će se izlazak Sunca toga dana zbiti u 5 h i 13 min, a zalazak tek u 20 h 39 min. (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".) Između ta dva događaja, Sunce će u Splitu postići veću maksimalnu visinu iznad obzora od one koju će imati na ekvatoru! Na jugu Hrvatske će ta visina iznositi oko 70 stupnjeva, a na ekvatoru tek oko 67 stupnjeva. U našim krajevima, svijetli dio dana bit će najduži u odnosu na trajanje noći, dok će na južnoj polukugli planeta vrijediti upravo obratno: tamo će u subotu započeti astronomska zima.

Ljeto nije posljedica većeg približavanja Zemlje Suncu, već nagnutosti njene osi vrtnje u odnosu na ravninu kojom planet orbitira oko Sunca. Zapravo, Zemlja će se uvečer 3. srpnja naći na najvećoj udaljenosti od naše zvijezde u ovoj godini, na razmaku od oko 152,1 milijun kilometara!