Udruga Zvjezdano selo Mosor i ove godine sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom. Javno promatranje će biti upriličeno 12/13. kolovoza (subota/nedjelja). Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje upravo u to vrijeme. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena u 19.30 h (subota). Naravno, ulaz je za sve zainteresirane besplatan.
Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim predavanjem. Predavanje osebujne teme „Tri misli/(cvrkuta) suprotiva zdravom razumu i moderna tehnologija“, započet će u 20.00 h, a održat će ga prof. dr. sc. Nikola Godinović, redoviti profesor i šef katedre za fiziku splitskog FESB-a.
Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida. Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez. Za razliku od prošle godine, Mjesec ovaj put neće smetati lovcima na meteore, pa će biti moguće vidjeti i one bljeđe Perzeide. Promatranje će potrajati do 1.00 h iza ponoći (nedjelja), a bit će posvećeno isključivo „hvatanju“ Perzeida.
Sažetak predavanja: Tri misli protivne zdravom razumu koje su iznjedrile kvantnu fiziku, posebno i opću teoriju relativnosti nisu bili samo prevrati u fizici već i pokretači moderne tehnologije. Bez kvantne fizike ne bi bilo čipova/procesora i lasera, a bez teorija relativnosti ne bismo razumjeli narav prostora-vremena, vezu između energije i mase, te imali precizan GPS navigacijski sustav. Izgovorene u prvih trideset godina prošlog stoljeća, te tri jednostavne misli promijenili su naš način razmišljanja, pokrenule novu kulturu a potencijal za nove tehnološke proboje još nije iscrpljen. Prije cvrkutanja potrebno je ipak malo promisliti, osim ako nisi ptica pjevica.
Što su Perzeidi?
Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.
Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.