Tijekom proljeća koje samo što nije započelo, na večernjem će nebu u oči upadati samo jedan planet, onaj najsjajniji - Venera. Nakon što se početkom ožujka na našem nebu bio mimoišao s njom, Jupiter iz večeri u večer ubrzano tone prema zapadnom obzoru, prividno sve bliži Suncu. Dana 11. travnja će iz naše perspektive proći s druge strane naše zvijezde, te će se uskoro nakon toga početi pojavljivati na jutarnjem nebu. Tim je putem sredinom veljače prošao i Saturn, kojega se već sada može vidjeti izjutra, prije izlaska Sunca, na istočnom dijelu neba. Kao i uvijek, u narednim mjesecima će pokraj tih jutarnjih planeta periodično prolaziti stari Mjesec, ali sjajni planeti se neće susretati međusobno, u konjunkcijama kakva je bila ta između Venere i Jupitera. Prva slika pruža uvid u položaje Mjeseca i tri planeta koja se vide prostim okom, dana 14. svibnja, u 4.45 h ujutro. Pogled je tu usmjeren prema jugoistočnom nebu. Veliku sliku možete dobiti OVDJE. U umetcima su simulirani prikazi Merkura, Jupitera i Marsa: oni pružaju uvid u njihove relativne prividne veličine toga dana, kao i faze u kojima će se planeti tada naći. Jupiter i Saturn će nam biti najbliže tek početkom studenog, odnosno krajem kolovoza.
Venera neće biti jedini planet vidljiv na večernjem nebu i bez dalekozora. Društvo će joj činiti Mars, ali njegov sjaj je već sada više od 80 puta slabiji od Venerinog. Tijekom proljeća, Crveni će se planet nastaviti udaljavati od nas, dok će nam se Venera približavati, pa će taj odnos sjaja dva Zemlji najbliža planeta postajati sve nepovoljnijim po Mars. Na drugoj slici je prikazan susret ta dva planeta i zvjezdanog jata M44, smještenog usred zviježđa Rak i poznatog pod nadimakom Jaslice. Taj će se susret zbiti u posljednjim danima novog godišnjeg doba, dana 9. lipnja. Veliku sliku možete dobiti OVDJE. U umetcima su simulirani prikazi ta dva planeta koji pružaju uvid u njihove relativne prividne veličine toga dana, kao i faze u kojima će se tada naći. Venera će u tom trenutku biti više od 240 puta sjajnija od Marsa, ali će svoj najveći sjaj ove godine postići tek sredinom mjeseca srpnja!
U astronomskom smislu, proljeće koje je pred nama počinje u ponedjeljak, 20. ožujka, u 22.22 h po našem vremenu. U tom će se trenutku Sunce naći točno iznad Zemljinog ekvatora, u tzv. proljetnoj točki, presjecištu ekliptike i nebeskog ekvatora.
Taj dan nazivamo proljetnom – ili točnije, ožujskom – ravnodnevicom, a stoga što tada od izlaska do zalaska Sunca protekne približno jednako vremena koliko i od njegova zalaska do sljedećeg izlaska. I dok će u umjernom pojasu sjeverne Zemljine polukugle toga dana započeti proljeće, za stanovnike južne polukugle bit će to prvi dan jeseni.