Nakon što se sredinom prošlog mjeseca Zemlji bio najviše približio planet Saturn, sada je došao red i na Jupiter da se u odnosu na nas postavio točno nasuprot Suncu. Ali ova predstojeća opozicija Jupitera će biti od razmjerno rijetke vrste kada će razmak između toga velikog planeta i Zemlje pasti na ispod 4 astronomske jedinice! Naime, dana 26. rujna u 4 sata i 16 minuta po našem vremenu od Jupitera će nas dijeliti malo manje od 592 milijuna kilometara, a istog toga dana u večernjim satima, taj će se planet naći i u opoziciji prema Suncu. Jupiter je zadnji put bio toliko blizu našem planetu još 1963. godine, kada se bio našao na tek oko 30 tisuća kilometara manjoj udaljenosti od Zemlje. Kako staze planeta nisu kružne, već eliptične, najmanji razmaci između njih variraju od zgode do zgode, što je osobito izraženo u slučaju Marsa kojemu orbita posjeduju znatniju ekscentričnost. Putanje Zemlje i Jupitera su sličnije kružnicama od staza Marsa ili Merkura, ali i one dovoljno odstupaju od savršno kružnog oblika da se minimalne udaljenosti Jupitera od nas znaju znatno razlikovati. Primjerice, za opozicije 2005. g, od Jupitera nas je dijelilo više od 667 milijuna kilometara, što znači da je on u tom trenutku bio za pola razmaka između Zemlje i Sunca (tj. za polovicu astronomske jedinice) udaljeniji od nas no što je to ovih dana! Jupiter će nam se za ove opozicije toliko približiti stoga što je on sada blizu svog perihela, točke najvećeg približavanja Suncu. Veliki će planet perihelom proći dana 20. siječnja sljedeće godine.

U godišnjem dobu koje samo što nije započelo, još će se jedan planet naći u opoziciji, ali ta neće biti ovako bliska poput Jupiterove. Dana 8. prosinca nasuprot Suncu će se naći Mars, no on će nam, zapravo, biti najbliže sedam dana ranije kada će nas od njega dijeliti nemalih 82 milijuna kilometara. To je još uvijek znatno manja opozicijska udaljenost od toga planeta od one na kojoj se Mars bio našao 1933. g. Tom je prilikom minimalni razmak između Marsa i Zemlje iznosio čak 101 milijun kilometara. U svakom slučaju, ove jeseni ćemo imati puno prilika za promatranja planeta Jupitera i Marsa, ali i Saturna, koji će se još dugo lijepo vidjeti na našem večernjem nebu.

Još od početka ljeta, Sunce je nezaustavljivo tonulo k jugu i pred nama je sada nova ravnodnevica ili ekvinocij. Astronomski gledano, taj prelazak Sunca preko ekvatora označit će i početak novog godišnjeg doba: na sjevernoj polukugli našeg planeta započet će jesen, dok će za južnu to biti prvi dan proljeća. Ova astronomska jesen za sjevernu Zemljinu polukuglu prema ukaznom (ljetnom) računanju srednjoeuropskog vremena započinje 22. rujna, u 3 sat i 3 minute. Toga će jutra Sunce u Splitu izaći u 6 sati i 41 minutu, dok će te večeri zaći u 18 sati i 52 minutu. (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".)

Vrijeme od izlaska do zalaska Sunca bit će toga dana približno jednako vremenu koje protekne od zalaska do izlaska. Zapravo, razlika između ta dva razdoblja će (za Split) biti najmanja tek 25/26. rujna, a na pravo izjednačenje u trajanju svijetlog i mračnog dijela dana, morat ćemo pričekati još nekoliko dana nakon toga. Tako je stoga što se razdani i prije negoli se Sunce pomoli nad obzor, te što se smrkne tek neko vrijeme nakon njegova nominalnog zalaska. No, noć će svakako vrlo brzo odnijeti prevagu nad danom i sve do konca godine i početka još jedne zime ona će bivati sve dužom.