Nakon sušnog razdoblja ovog proljeća, tijekom kojega u večernjim satima veći dio vremena nismo na nebu mogli vidjeti nijedan planet, ovih je dana prije ponoći počeo izlaziti Saturn. U drugoj polovici kolovoza će mu se pridružiti i Jupiter, a do konca kolovoza u tom prvom dijelu noći počet će se pojavljivati i Mars. To što tih sjajnih planeta nema na večernjem nebu ne znači, naravno, da ih se ovih dana ne može vidjeti. Naprotiv! Oni su itekako vidljivi u drugom dijelu noći i pred izlazak Sunca, fino poredani po nebu u rasponu od samo oko 100 stupnjeva. Zanimljivo je da su planeti koji su lako vidljivi i bez pomoći dalekozora, gledano od Sunca na nebu poredani u skladu s njihovim stvarnim udaljenostima od naše zvijezde! Kako prikazuje gornja slika, Suncu će dana 22. lipnja biti najbliži Merkur, Venera će od njega biti malo udaljenija, Mars i Jupiter će se zateći na osjetno većem prividnom razmaku od Sunca, dok će Saturn u 5 sati ujutro već biti na zapadnoj polovici neba. Između tih sjajnih planeta ugurat će se toga jutra i Uran i Neptun, ali i već ostarjeli Mjesec.

Upravo stoga što je toliko odmaknuo na zapad, Saturn - planet koji je za mnoge najzahvalniji za promatranje teleskopom - ove godine prvi prolazi kroz opoziciju prema Suncu. On će nam se najviše približiti nekoliko minuta prije isteka 14. kolovoza i tih će dana biti posebno dobro vidljiv, prostim okom i kroz dalekozor. No, kako se Zemlja približava ravnini Saturnovog prstena, taj najdojmljiviji ukras velikog planeta se ovog ljeta i jeseni neće vidjeti onako jako nagnut kako je to bio slučaj prethodnih godina. U umetku dolje desno na drugoj slici je dan simulirani izgled Saturna u trenutku njegove ovogodišnje opozicije. Jupiter će se u opoziciji naći tek u prvim danima jeseni.

Astronomsko ljeto će započeti u trenutku kada se Sunce nađe točno iznad sjeverne obratnice, što će se zbiti ujutro ovog utorka. Prema ukaznom (ljetnom) računanju srednjoeuropskog vremena, ljeto će započeti 21. lipnja, u 11 sati i 13 minuta. U Splitu će se izlazak Sunca toga (i sljedećeg) dana zbiti u 5 h i 13 min, a zalazak tek u 20 h 39 min. (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".) Između ta dva događaja, Sunce će u Splitu postići veću maksimalnu visinu iznad obzora od one koju će imati na ekvatoru! Na jugu Hrvatske će ta visina iznositi oko 70 stupnjeva, a na ekvatoru tek oko 67 stupnjeva. U našim krajevima, svijetli dio dana bit će najduži u odnosu na trajanje noći, dok će na južnoj polukugli planeta vrijediti upravo obratno: tamo će u utorak započeti astronomska zima.

Ljeto nije posljedica većeg približavanja Zemlje Suncu, već nagnutosti njene osi vrtnje u odnosu na ravninu kojom planet orbitira oko Sunca. Zapravo, Zemlja će se prijepodne 4. srpnja naći na najvećoj udaljenosti od naše zvijezde u ovoj godini, na razmaku od oko 152,1 milijun kilometara!