Tijekom zime koja je pred nama, doći će do velike selidbe više planeta s večernjeg na jutarnje nebo. U trenutku kada kalendarska zima bude počinjala, na večernjem nebu ćemo još uvijek i bez pomoći dalekozora vidjeti tri planeta. Od njih je Suncu i uistinu i prividno najbliža blistava Venera, koja je sada u fazi tankog srpa. Na četrdesetak stupnjeva sjeveroistočno od nje je također vrlo sjajni Jupiter, a približno na pola puta između ta dva planeta, nalazi se i daleki Saturn. Iz naše perspektive, sva ta tri nebeska tijela se približavaju Suncu: Venera se sprema proći između nas i naše zvijezde, dok će je Jupiter i Saturn obići s one druge strane. Venera će između Zemlje i Sunca - u položaju donje konjukcije - biti početkom siječnja, dok će se Saturn i Jupiter s druge strane Sunca - u konjunkciji - naći početkom veljače, odnosno ožujka. Koncem ove i početkom sljedeće godine će im se na večernjem nebu iznad zapadnog obzora nakratko pridružiti i brzi Merkur. Taj će se planet već 23. siječnja i sam provući između nas i Sunca, kroz položaj donje konjunkcije.
Merkur zna biti teško opaziti jer se obično gubi u večernjem ili jutarnjem sjaju neba, ali nam u potrazi za njim 4. siječnja može pomoći mladi Mjesec koji će se te večeri naći pokraj toga Suncu najbližeg planeta. Nakon što na našem nebu mimoiđu Sunce, spomenuti planeti će se početi pojavljivati na jutarnjem nebu, na kojemu već nekoliko mjeseci boravi prilično usamljeni Mars. Potkraj veljače će se Merkur, Venera, Mars i Saturn okupiti u zviježđima Strijelca i Jarca, gdje će im se nakratko pridružiti i vrlo stari Mjesec. Mjesečev srp tada opet može poslužiti za lakšu identifikaciju planeta.
U astronomskom smislu, zima koja je pred nama započinje u utorak, 21. prosinca, u 16.58 h po našem vremenu. U tom će se trenutku Sunce naći točno iznad južne obratnice na Zemlji, usljed čega će mu toga dana dok bude prolazilo našim meridijanom (tj. u podne) visina – kutna udaljenost od horizonta - iznositi u Splitu samo 23,1 stupanj. Taj dan na sjevernoj polukugli Zemlje nazivamo zimskim solsticijem ili suncostajem i od tada pa sve do ljetnog solsticija, u lipnju sljedeće godine, svijetli dio dana postajat će sve dužim, a noć sve kraćom. Naravno, za stanovnike južnog dijela našeg planeta, toga će dana započeti ljeto.
