Već duže vremena udruga Zvjezdano selo Mosor sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom. Tako će biti i ove godine: javno promatranje će biti upriličeno 12. kolovoza (četvrtak) uvečer. Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje u četvrtak u večernjim satima, te u petak izjutra. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena od 19.30 h (četvrtak).
Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim predavanjem. Predavanje pod naslovom "Astropričaonica" će započeti u 20.00 h, a održat će ga mladi znanstvenici Stella Vješnica i Duje Giljanović, bivši polaznici Male škole astronomije Zvjezdanog sela Mosor i dugogodišnji članovi naše udruge. Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida. Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez i Ante Radonić, naš dobro poznati popularizator astronomije i astronautike, stručni suradnik radijske emisije Andromeda. Mjesec će te večeri još biti u fazi srpa i zaći će već oko 22 sata. On stoga neće predstavljati osobitu smetnju. Možemo očekivati da će u svakih sat vremena biti vidljivo po nekoliko desetaka tih nebeskih krijesnica.
Promatranje će potrajati do ponoći. Ulaz je besplatan i svi ljubitelji meteora i zvjezdanog neba su dobrodošli.
Važna napomena: Zbog epidemiološke situacije izazvane pandemijom bolesti COVID-19, a u skladu s Odlukom o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Splitsko-dalmatinske županije, koju je dana 23. srpnja donio Stožer civilne zaštite RH, predavanju će u velikoj dvorani zvjezdarnice moći prisustvovati najviše pedeset građana. Tijekom predavanja, posjetitelji će morati nositi zaštitne maske. Molimo sve one koji će možda zbog toga ostati bez svog mjesta u dvorani da pokažu razumijevanje!
Slično tome, nakon predavanja će promatranju s terase zvjezdarnice posjetitelji moći pristupati samo u skupinama od najviše pedeset osoba. (Kako zbog tih mjera neće dolaziti do istovremnog okupljanja velikog broja posjetitelja, bit će moguće provesti i promatranje planeta Jupitera i Saturna teleskopom!) Promatranje s terase zvjezdarnice zbog spomenute Odluke mora biti okončano do ponoći, 12. kolovoza.
Sažetak predavanja: Astropričaonica
U formi dijaloga, predavači će slušateljima dati uvid u raznolika i maštovita pitanja s kojima su se susretali svi željni razumijevanja svemira. Proputovat će se kroz "lokalne" teme - Okreće li se Mjesec oko svoje osi? Kako astronomi znaju od čega se sastoje zvijezde? Zašto su zvijezde različitih boja? - do onih "daleke" naravi - Zašto je noćno nebo tamno? Kolika je temperatura svemira? Što astronomi podrazumijevaju pod inflacijom? Istražit će se naizgled jednostavna pitanja, u srži kojih se kriju vrlo kompleksni, često intrigantni odgovori.
O predavačima:
Stella Vješnica je članica istraživačke grupe za Radio astronomiju i međuzvjezdanu materiju pri Argelander institutu za astronomiju u Bonnu. Astronomijom se aktivno bavi od vrlo rane životne dobi, a svoj rad trenutno fokusira na istraživanje zvjezdorodnih područja obližnjih galaksija.
Duje Giljanović je dugogodišnji ljubitelj astronomije i nekada aktivni član Male škole astronomije Zvjezdanog sela Mosor. Uskoro će upisati posljednju godinu dvojnog doktorata iz područja fizike elementarnih četica na zagrebačkom PMF-u i pariškom École polytechnique. Kao član CMS kolaboracije na CERN-u radi na proučavanju leptonskog raspada para Z bozona, a time i finih detalja Higgsovog mehanizma ključnog za razumijevanje porijekla mase elementarnih čestica.
Što su Perzeidi?
Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.
Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.