Kada su planeti na večernjem nebu posrijedi, trenutno još uvijek vlada zatišje, ali to će ubrzo promijeniti. Na zapadnom nebu sve je sjajnija i od Sunca prividno udaljenija Venera, kojoj se malo po malo naizgled približava i daleki Mars. Dva će planeta  biti najbliže jedan drugome dana 13. srpnja, kada će ih na našem nebu dijeliti samo jedan prividni promjer punog Mjeseca. Moći ćemo ih vidjeti na večernjem nebu, odmah nakon zalaska Sunca. Za opažanje Marsa, koji će u to vrijeme već biti na 2,5 astronomske jedinice (375 milijuna kilometara) od nas, dobro će doći i nekakav mali dalekozor. Večer prije, Venera i Mars će biti tek neznatno razmaknutiji, a u njihovoj blizini će se naći i vrlo tanki Mjesečev srp. Venera će se nastaviti prividno udaljavati od Sunca sve do konca listopada, a najveći sjaj će postići sredinom sljedeće veljače.

Kroz mjesec srpanj, na večernjem nebu će se s istoka početi pojavljivati i fotogenični planeti Jupiter i Saturn. Nakon što su se prvog dana prošle zime ta dva plinovita diva mimoišla na nebu Zemlje, Saturn sada izlazi prvi. On će se prvi i naći u opoziciji u odnosu na Sunce. To njegovo najveće približavanje našem planetu se očekuje 2. kolovoza, dok će se Jupiter u sličnom položaju naći 20. kolovoza. Kroz cijeli taj mjesec, a i neko vrijeme nakon toga, ta će dva planeta predstavljati izvrsne mete za astronomske opservacije teleskopom, a lijepo će se vidjeti i bez pomoći ikakvog instrumenta.

Astronomsko ljeto će započeti u trenutku kada se Sunce nađe točno iznad sjeverne obratnice, što će se zbiti ujutro ovog ponedjeljka. Prema ukaznom (ljetnom) računanju srednjoeuropskog vremena, ljeto će započeti 21. lipnja, u 5 sata i 31 minute. U Splitu će se izlazak Sunca toga (i sljedećeg) dana zbiti u 5 h i 13 min, a zalazak tek u 20 h 39 min.  (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".) Između ta dva događaja, Sunce će u Splitu postići veću maksimalnu visinu iznad obzora od one koju će imati na ekvatoru! Na jugu Hrvatske će ta visina iznositi oko 70 stupnjeva, a na ekvatoru tek oko 67 stupnjeva. U našim krajevima, svijetli dio dana bit će najduži u odnosu na trajanje noći, dok će na južnoj polukugli planeta vrijediti upravo obratno: tamo će u subotu započeti astronomska zima.

Ljeto nije posljedica većeg približavanja Zemlje Suncu, već nagnutosti njene osi vrtnje u odnosu na ravninu kojom planet orbitira oko Sunca. Zapravo, Zemlja će se rano ujutro 6. srpnja naći na najvećoj udaljenosti od naše zvijezde u ovoj godini, na razmaku od oko 152,1 milijun kilometara!