Baš i kao prethodne godine u isto ovo vrijeme, i sada se na večernjem nebu bez pomoći dalekozora vidi samo jedan planet, ali umjesto sjajne Venere, ove godine je taj planet udaljeni i ne osobito upadljivi Mars. Venera sama ovih dana prolazi kroz položaj gornje konjunkcije sa Suncem i zbog toga mu je na nebu neprestano vrlo blizu. Prošlog ljeta, jeseni i na početku zime koja je na isteku, vidjeli smo je na jutarnjem nebu kao "zvijezdu Danicu". Na večernjem nebu će se početi pojavljivati koncem svibnja, sada kao "zvijezda Večernjača".

Ostali planeti vidljivi prostim okom - Merkur, Jupiter i Saturn - u ovom su času naizgled nedaleko od Sunca, njemu sa zapadne strane. Zbog toga ih se da vidjeti jedino na istočnom nebu, malo prije svitanja. Merkur, koji brzo obigrava oko naše Zvijezde, već sredinom svibnja će biti lijepo vidljiv na zapadnom nebu, nakon zalaska Sunca, i to s maksimalnim otklonom (elongacijom) od 22 stupnja. Dana 28. svibnja će se usto susresti s Venerom: te će večeri na našem nebu razmak između njih biti približno jednak prividnom promjeru Mjeseca (druga slika). Jupiter i Saturn, najfotogeničniji planeti na nebu Zemlje, prividno se polako odmiču od Sunca, pripremajući se za svoje opozicije i najveća približavanja našem planetu do kojih će doći u mjesecu kolovozu. Prije ponoći će se na našem nebu početi pojavljivati na isteku proljeća koje samo što nije započelo.

U astronomskom smislu, proljeće koje je pred nama počinje u subotu, 20. ožujka, u 10.37 h po našem vremenu. U tom će se trenutku Sunce naći točno iznad Zemljinog ekvatora, u tzv. proljetnoj točki, presjecištu ekliptike i nebeskog ekvatora.

Taj dan nazivamo proljetnom – ili točnije, ožujskom – ravnodnevicom, a stoga što tada od izlaska do zalaska Sunca protekne približno jednako vremena koliko i od njegova zalaska do sljedećeg izlaska. I dok će u umjernom pojasu sjeverne Zemljine polukugle toga dana započeti proljeće, za stanovnike južne polukugle bit će to prvi dan jeseni.