Novosti

19.06.2020.

Ljeto i mini-pomrčina

Godišnje doba koje je pred nama, započet će jednom izuzetnom astronomskom pojavom koja iz naših krajeva nažalost skoro uopće neće biti vidljiva. Riječ je o prstenastoj pomrčini Sunca, koja će se najbolje vidjeti iz nekih dijelova Azije. Iz naših krajeva će ta pojava biti vidljiva tek kao djelomična pomrčina Sunca, i to takva da će u najboljem slučaju (gledano s juga Hrvatske) Mjesečevim diskom biti pokriveno tek oko 4 posto Sunčevog promjera. Iz sjevernih dijelova naše Zemlje, ova mini-pomrčina uopće neće biti vidljiva. Slika, dobivena planetarijskim programom Starry Night Backyard, prikazuje položaj Sunca i Mjeseca u trenutku maksimuma pomrčine promatrane iz Splita. Bit će to u nedjelju, 21. lipnja, u 7:35 h ujutro. U simulaciji su prikazane i zvijezde u pozadini, koje se po danu, naravno, ne vide. Lijevo od Sunca je na slici prikazano i otvoreno zvjezdano jato M35, u Blizancima.

Noćno nebo ovog ljeta neće biti onako bogato planetima kao što je to bilo ono prošlogodišnje, ali dva planeta koja su najzanimljivija za promatranje teleskopom - Jupiter i Saturn -  već se sada svake vedre večeri dosta prije ponoći pojave na istočnom nebu. Prividno, za promatrače na Zemlji, ta su dva planeta blizu jedan drugome i u ovom trneutku ih dijeli samo oko 5,5 stupnjeva. Oni svake večeri izađu nešto ranije, tako da će veći dio ljeta biti lijepo vidljivi od prvog mraka sve do jutra. Prividni razmak među njima će se nastaviti smanjivati, sve dok se oni prvog dana zime ne susretnu na nebu! Jupiter će nam najbliže biti 15. srpnja, a Saturn 21. srpnja. Potkraj ljeta će im se u kasnim večernjim satima na nebu početi pridruživati i Mars, planet koji će se Zemlji ove godine najviše približiti dana 6. listopada. Venera, koja je u prvom dijelu ove godine svojim blistanjem krasila večernje nebo na zapadu, sada sja izjutra, na istočnom dijelu nebeskog svoda.

Astronomsko ljeto će započeti u trenutku kada se Sunce nađe točno iznad sjeverne obratnice, što će se zbiti na samom isteku ove subote. Prema ukaznom (ljetnom) računanju srednjoeuropskog vremena, ljeto će započeti 20. lipnja, u 23 sata i 43 minute. U Splitu će se izlazak Sunca toga (i sljedećeg) dana zbiti u 5 h i 13 min, a zalazak tek u 20 h 39 min.  (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".) Između ta dva događaja, Sunce će u Splitu postići veću maksimalnu visinu iznad obzora od one koju će imati na ekvatoru! Na jugu Hrvatske će ta visina iznositi oko 70 stupnjeva, a na ekvatoru tek oko 67 stupnjeva. U našim krajevima, svijetli dio dana bit će najduži u odnosu na trajanje noći, dok će na južnoj polukugli planeta vrijediti upravo obratno: tamo će u subotu započeti astronomska zima.

Ljeto nije posljedica većeg približavanja Zemlje Suncu, već nagnutosti njene osi vrtnje u odnosu na ravninu kojom planet orbitira oko Sunca. Zapravo, Zemlja će se popodne 4. srpnja naći na najvećoj udaljenosti od naše zvijezde u ovoj godini, na razmaku od oko 152,2 milijun kilometara!