Novosti

17.03.2020.

Pet proljetnih planeta

Večernje nebo na početku novog proljeća, bit će ukrašeno samo jednim planetom, ali onim najsjajnijim - Venerom. Najveći prividni razmak od Sunca taj će Zemlji najbliži planet postići 24. ožujka, kada će njegova istočna elongacija iznositi čak 46 stupnjeva. Viđena u tom trenutku teleskopom, Venera će nalikovati malenom Mjesecu u fazi prve četvrti. Zahvaljujući tom velikom odmaku od Sunca i njenom skoro maksimalnom sjaju, Venera se ovih dana da vidjeti i po danu, a zahvaljujući i velikom kutu kojega ekliptika na početku proljeća zatvara s večernjim obzorom, Veneru se sada može vidjeti na zapadnom nebu i po cijela četiri sata nakon zalaska Sunca! Kako će se nastaviti približavati Zemlji, njen prividni sjaj na našem nebu će i dalje rasti. Najveći sjaj od m=-4,51 će zadobiti 27/28. travnja. Donja slika pruža uvid u izgled Venerinog diska viđenog teleskopom u navedene dane.

Puno je više planeta ovih dana vidljivo na istočnom nebu, kratko vrijeme prije izlaska Sunca. Suncu je najbliži Merkur, ali i on svoju najveću elongaciju, zapadnu, postiže 24. ožujka. Ona će toga dana iznositi skoro 28 stupnjeva, što je približno najveći mogući razmak koji na nebu Zemlje može dijeliti taj mali planet i Sunce. Međutim, kako je u ovo doba godine ekliptika izjutra postavljena nisko nad obzor, Merkur neće biti u osobito povoljnom položaju za promatranje. Njegov sjaj od m=0,25 će se prilično gubiti u prvom svjetlu dana. Planeti Mars, Jupiter i Saturn će se, pak, vidjeti puno jasnije, jer će biti puno odmaknutiji od Sunca. U prvim danima proljeća će se sva tri naći u razmaku manjem od 7 stupnjeva, te će se polako pomicati iz zviježđa Strijelca prema Jarcu. Donja slika prikazuje raspored ta četiri planeta u naznačeno vrijeme.

U astronomskom smislu, proljeće koje je pred nama započinje u petak, 20. ožujka, u 4.49 h po našem vremenu. U tom će se trenutku Sunce naći točno iznad Zemljinog ekvatora, u tzv. proljetnoj točki, presjecištu ekliptike i nebeskog ekvatora.

Taj dan nazivamo proljetnom – ili točnije, ožujskom – ravnodnevicom, a stoga što tada od izlaska do zalaska Sunca protekne približno jednako vremena koliko i od njegova zalaska do sljedećeg izlaska. I dok će u umjernom pojasu sjeverne Zemljine polukugle toga dana započeti proljeće, za stanovnike južne polukugle bit će to prvi dan jeseni.