Ovogodišnje ljetno nebo će doživjeti donekle okrnjenu reprizu svega onoga što smo u najtoplijim mjesecima vidjeli i prošle godine. Glavna atrakcija će još jednom biti planeti Jupiter i Saturn, koji se već sada lijepo vide u večernjim satima. Jupiter je već prošao svojom opozicijom (10. lipnja) i točkom najvećeg približavanja Zemlji (12. lipnja), ali će i ostatak ljeta predstavljati objekt vrijedan promatranja teleskopom, a i bez njega. Njega se vidi kao vrlo sjajnu „zvijezdu“ koja upadljivo ne treperi, a koja preko nebeskog svoda prelazi na visini ne većoj od 25 stupnjeva iznad južnog obzora. Jupiter je u ovom času skoro triput sjajniji od Siriusa, najsjajnije zvijezde noćnog neba. Na tridesetak stupnjeva istočno od Jupitera, nalazit će se Saturn, žućkasta točka svjetla sjajna poput nekih od najsjajnijih zvijezda. I njega se da prepoznati prije svega po tome što on za razliku od zvijezda ne treperi. Zemlji će se naći najbliže 9. srpnja, upravo u večernjim satima. Jupiter će ljeto provesti u zviježđu Zmijonosca, a Saturn u Strijelcu.
Slike Saturna i Jupitera, snimljene nedavno iz zvjezdarnice Zvjezdanog sela Mosor
Za razliku od prošle godine, Venere ovog ljeta neće biti na večernjem nebu, a slično će vrijediti i za Mars, koji je lani u srpnju prošao kroz svoju opoziciju u odnosu na Sunce. Veneru se zapravo ne da vidjeti ni na jutarnjem nebu jer je prividno preblizu Suncu. Taj razmak će se smanjivati sve do 14. kolovoza kada će se taj planet naći u gornjoj konjunkciji sa Suncem, tj. on će gledano sa Zemlje proći s druge strane Sunce. Nešto vrlo slično se sada događa i s Crvenim planetom. On je u ovom času još uvijek vidljiv na večernjem nebu, blizu i sve bliži Suncu, a u položaju konjunkcije sa Suncem će se naći 2. rujna. Koncem listopada, Mars će se početi pojavljivati na jutarnjem nebu.
Nakon što su se 18. lipnja našli na vrlo malom prividnom međusobnom razmaku, planeti Merkur i Mars se sada polagano razmiču. Merkur će se dana 24. lipnja naći na oko 25 stupnjeva od Sunca i bit će ga razmjerno lako pronaći neposredno nakon Sunčeva zalaska. Te će večeri Mars biti tek jedan stupanj bliži obzoru, ali će on zbog puno veće udaljenosti koja će ga dijeliti od nas imati triput slabiji sjaj negoli Merkur!
Istog onoga dana prošlog srpnja kojega je Mars bio prošao kroz opoziciju, zbila je i jedna osobito duga potpuna pomrčina Mjeseca. Jedna pomrčina našeg prirodnog satelita nas čeka i sljedećeg mjeseca, ali nažalost samo djelomična. Zbit će se ona u večernjim satima 16. srpnja, s maksimumom u 23.30 h po našem vremenu (slika na vrhu). Sjenom će biti pokrivene oko dvije trećine Mjesečeva promjera. Mjesec će ponovno biti pun 15. kolovoza, što nimalo neće ići u prilog onima koji budu htjeli vidjeti što više meteora Perzeida. Naime, taj meteorski roj svoj maksimum obično doživljava u noći s 12. na 13. kolovoza, a te će noći Mjesec već sjati skoro punim sjajem. Zbog toga će oni bljeđi meteori ostati nezamijećenima.
Astronomsko ljeto će započeti u trenutku kada se Sunce nađe točno iznad sjeverne obratnice, što će se zbiti ovog petka popodne. Prema ukaznom (ljetnom) računanju srednjoeuropskog vremena, ljeto će započeti 21. lipnja, u 17 sati i 53 minute. U Splitu će se izlazak Sunca toga dana zbiti u 5 h i 13 min, a zalazak tek u 20 h 39 min. (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".) Između ta dva događaja, Sunce će u Splitu postići veću maksimalnu visinu iznad obzora od one koju će imati na ekvatoru! Na jugu Hrvatske će ta visina iznositi oko 70 stupnjeva, a na ekvatoru tek oko 67 stupnjeva. U našim krajevima, svijetli dio dana bit će najduži u odnosu na trajanje noći, dok će na južnoj polukugli planeta vrijediti upravo obratno: tamo će u petak započeti astronomska zima.
Ljeto nije posljedica većeg približavanja Zemlje Suncu, već nagnutosti njene osi vrtnje u odnosu na ravninu kojom planet orbitira oko Sunca. Zapravo, Zemlja će se na samom početku 5. srpnja naći na najvećoj udaljenosti od naše zvijezde u ovoj godini, na razmaku od oko 152,2 milijun kilometara!