Nakon prave revije sjajnih planeta u kojoj smo mogli uživati u ljetnim mjesecima, večernje nebo je sada ostalo samo s jednim planetom vidljivim prostim okom – Marsom. Kako je to mali objekt i kako je odavno prošao točkom svog najvećeg ovogodišnjeg približavanja Zemlji, on u ovom času ne predstavlja osobit prizor, čak ni viđen kroz veći amaterski teleskop. No, na jutarnjem se nebu počinju pojavljivati planeti koji su iz naše perspektive netom prošli s druge strane Sunca ili koji su se, pak, nedavno provukli između Zemlje i naše zvijezde. Među njima je uvjerljivo najsjajnija zvijezda Danica, tj. planet Venera, koja vas zbilja može iznenaditi svojim blistanjem. Geometrija njenog jutarnjeg pojavljivanja je sada osobito povoljna i na nebu ju se može vidjeti i više od dva sata prije negoli se razdani. Ako vam ne smeta jutarnja studen, bacite prije izlaska Sunca pogled prema istočnom nebu: Veneru ćete s lakoćom prepoznati kao izuzetno sjajnu zvijezdu, više od 17 puta sjajniju od Siriusa, najsjajnije prave zvijezde koju vidimo na noćnom nebu!

U astronomskom smislu, zima koja je pred nama započinje u petak, 21. prosinca, u 23.22 h po našem vremenu. U tom će se trenutku Sunce naći točno iznad južne obratnice na Zemlji, usljed čega će mu dok bude prolazilo našim meridijanom (tj. u podne) visina – kutna udaljenost od horizonta - iznositi minimalnih 23,1 stupanj. Taj dan na sjevernoj polukugli Zemlje nazivamo zimskim solsticijem ili suncostajem i od tada pa sve do ljetnog solsticija, u lipnju sljedeće godine, svijetli dio dana postajat će sve dužim, a noć sve kraćom. Naravno, za stanovnike južnog dijela našeg planeta, toga će dana započeti ljeto.