U ovom trenutku, na večernjem nebu planete možemo vidjeti jedino nad zapadnim obzorom, tek kratko vrijeme nakon zalaska Sunca. Riječ je o planetima koji su bliži našoj zvijezdi od Zemlje - Merkuru i Veneri. Nakon što oni zađu, na neko se vrijeme nastavi već dugotrajna nestašica planeta vidljivih bez dalekozora. Tek iza 23 h, iza zapadnog obzora se počnu pomaljati, redom, Jupiter, Mars i Saturn. Ta se tri planeta da vidjeti u drugom dijelu noći... kada nam to dopuste ovih dana vrlo uporni oblaci.
Sa svakim sljedećim danom, većina spomenutih planeta će izlaziti sve ranije i bit će sve bolje vidljiva. Tako će se to nastavljati kroz cijelo proljeće i dobar dio ljeta. Dakako, Merkur, koji se vrlo brzo pomiče nebom, u tom će se razdoblju više puta prebaciti s večernjeg neba na jutarnje i obratno. Venera će se nastaviti prividno odmicati od Sunca i postajati sve sjajnijom, da bi najveći odmak i najveći sjaj dosegnula sredinom ljeta. Ostali planeti, koji su udaljeniji od Sunca negoli je to Zemlja, približavaju se svojim ovogodišnjim opozicijama. Kada se planet nađe u opoziciji, s našim planetom između sebe i Sunca, on sa Zemlje bude vidljiv cijele noći, kao najsjajniji što uopće može biti. Prvi će na red doći Jupiter: njegova nas opozicija čeka 7. svibnja. Saturn će u opoziciji biti koncem lipnja, a Mars na isteku srpnja. O tome više uz najavu prvog dana ljeta!
Pomičući se nebom, te će se zvijezde lutalice i međusobno susretati. Već 20. srpnja će razmjerno bliski susret (konjunkciju) imati Venera i Merkur, na samo oko 16 stupnjeva od Sunca. Onome tko ih poželi uočiti na nebu, ići će na ruku to što je u ovo doba godine u vrijeme zalaska Sunca ekliptika položena strmo nad obzor, pa će unatoč razmjerno malom odmaku (elongaciji) od Sunca, vjerojatno biti moguće vidjeti ne samo Veneru, već i Merkur. Pri tom bi od pomoći mogao biti i kakav mali dvogled. Druga međuplanetna konjunkcija je na rasporedu 2. travnja, kada će u jutarnjim satima biti vidljiv susret Marsa i Saturna. Priložene karte prikazuju položaje spomenutih planeta. Slika na vrhu pruža uvid u raspored triju sjajnih planeta i Mjeseca, rano izjutra na dan 1. svibnja.
U astronomskom smislu, proljeće koje je pred nama započinje u utorak, 20. ožujka, u 17:15 h po našem vremenu. U tom će se trenutku Sunce naći točno iznad Zemljinog ekvatora, u tzv. proljetnoj točki, presjecištu ekliptike i nebeskog ekvatora. Taj dan nazivamo proljetnom – ili točnije, ožujskom – ravnodnevicom, a stoga što tada od izlaska do zalaska Sunca protekne približno jednako vremena koliko i od njegova zalaska do sljedećeg izlaska. I dok će u umjernom pojasu sjeverne Zemljine polukugle toga dana započeti proljeće, za stanovnike južne polukugle bit će to prvi dan jeseni.