Bez obzira je li riječ o pomrčinama Sunca ili Mjeseca, one djelomične općenito nisu ni izbliza toliko dojmljive kao potpune. Usto su one – posebice kada je riječ o Suncu – puno češće od potpunih, gledano za neko dato mjesto na Zemljinoj površini. No, kako ni djelomične pomrčine Sunca nisu svakodnevna pojava, vrijedi i na njih obratiti pozornost. To osobito vrijedi ako za pomrčine Sunčev disk bude većim dijelom pokrivenim Mjesečevim, kao što će to biti slučaj ujutro 4. siječnja sljedeće, 2011. godine. Za nas će Mjesec “zagristi” Sunčev krug odmah po izlasku, a pomrčina će maksimum dosegnuti u 9:18 h, u času kada se Sunce nađe na oko 14 stupnjeva iznad obzora. Bit će pokrivene oko dvije trećine površine Sunca i od njega će se vidjeti tek srp nalik Mjesečevom. (Umetak na slici gore lijevo.) Kako je tih dana Zemlja najbliže Suncu, ono će nam izgledati nešto većim od Mjeseca. Pomrčinu možemo promatrati uz uporabu dalekozora, ali i bez posebnih instrumenata. Moramo, naravno, povesti računa da oči na pravi način zaštitimo od Sunčevog blještanja. Za tu svrhu mogu poslužiti posebne naočale s filterima za promatranje Sunca, ili, primjerice, maska za elektrolučno zavarivanje. Vjerojatno najsigurniji način promatranja Sunca – bilo ono pomračeno ili ne – jest projiciranje slike uvećane dalekozorom na neku bijelu podlogu. No, u tom slučaju umjesto našeg oka oštećen može biti instrument, zbog djelovanja topline koja prolazi kroz njega. Osobito su ugroženi teleskopi slabije kakvoće, kakvih na našem tržištu ima jako puno.

Na slici je prikazan “krivac” za sve pomrčine Sunca, snimljen 13. studenog iz Zvjezdanog sela Mosor. Mjesec se tada nalazio u fazi prve četvrti. Da bude i sam pomračen, i to potpuno, na njega će doći red 15. lipnja sljedeće godine. Pomrčina Mjeseca koja će se, pak, zbiti dva tjedna prije opisane pomrčine Sunca, neće biti vidljiva iz Europe.