Prstenasta pomrčina Sunca > Zvjezdano selo Mosor

16.09.2009.

Prstenasta pomrčina Sunca

Sunce i Mjesec su na našem nebu približno jednake prividne veličine, koja izražena u kutnim jedinicama iznosi oko pola stupnja. To je posljedica jedne neobične podudarnosti: Sunce je oko 400 puta šire od Mjeseca, ali je približno jednako toliko i udaljenije od nas! Prividne veličine Sunca i Mjeseca usto nisu stalne, već se one mijenjaju u ovisnosti o malim promjena udaljenosti tih nebeskih tijela od našeg planeta. Naime, staze kojima se gibaju planeti i mjeseci nikada nisu pravilne kružnice, već su one više ili manje spljoštene (ekscentrične) elipse. Zemlja se stoga, putujući oko Sunca, čas približava matičnoj zvijezdi, čas se udaljava od nje. Naš se planet najviše približi Suncu početkom godine (perihel), a na najvećoj udaljenosti od njega nađe se početkom srpnja (afel). Dana 15. siječnja 2010. g, Mjesec će proći preko Sunčevog diska, pri čemu će nastati pomrčina. Sunce će u tom trenutku biti prividno nešto veće negoli inače, dok će se Mjesec naći blizu točke svog najvećeg odmicanja od Zemlje (apogej). Zbog te osobite konfiguracije, pomrčina neće biti potpuna, jer Mjesec neće moći pokriti cijelo Sunce. Promatrači iz središnje Afrike i istočne Azije vidjet će toga dana takozvanu prstenastu pomrčinu: tijekom središnjeg dijela pomrčine, tanki obodni prsten Sunca ostat će nepokriven diskom Mjeseca! Iz naših krajeva ta će se pojava vidjeti tek kao skromna djelomična pomrčina, a i to samo kratko vrijeme nakon izlaska Sunca.

Astronomija

Prstenasta pomrčina Sunca