Prijepodne dana 20. ožujka donijet će nam već najavljenu djelomičnu pomrčinu Sunca, a na samom isteku istog dana, to će se Sunce naći točno nad ekvatorom Zemlje, što će označiti početak astronomskog proljeća na sjevernoj polukugli našeg planeta. Dogodit će se to u 23.45 h, kao posljedica nagnutosti osi Zemljine vrtnje u odnosu na ravninu njene staze oko Sunca. Da je ta os okomita na ravninu orbite, svaki dan u godini bio bi ravnodnevica poput toga 20. ožujka i ne bi se događale smjene godišnjih doba. Os je, međutim, otklonjena od okomice za približno 23,4° i mi ćemo zahvaljujući tome imamo priliku uživati u proljeću koje je pred nama.

U proljetnim mjesecima, tri će planeta igrati posebno istaknute uloge na našem noćnom nebu. Jedan od njih će ostati Jupiter, koji nam je najbliže bio početkom veljače i čije vrijeme već prolazi. On će se ipak zadržati na večernjem nebu do konca proljeća, pa i neko vrijeme nakon početka ljeta, kada će se naizgled susresti s puno sjajnijom Venerom. Ta Venera je već sada kratko vrijeme po zalasku Sunca vidljiva nad zapadnim obzrom, kao vrlo sjajna zvijezda Večernjica. Njen sjaj, visina na nebu i vrijeme zadržavanja iznad obzora prije negoli i sama zađe, nastavit će rasti u proljetnim mjesecima i ona će za nas predstavljati jedinstveni nebeski ukras.

Venera, međutim, ne predstavlja osobit prizor viđena kroz teleskop. Sa Saturnom stvari stoje drukčije! Taj je planet vjerojatno za oko najprivlačniji od svih koje viđamo na nebu, a ove godine će nam najbliže biti dana 23. svibnja. Kažemo da će se on tada naći u opoziciji prema Suncu: Zemlja će proći približno između njega i naše zvijezde i Saturn će u to vrijeme biti vidljiv cijele noći. Zbog velikog nagiba njegovih prstena u odnosu na pravac gledanja, on će biti posebno sjajan, premda ne ni izbliza toliko koliko Jupiter ili Venera. Viđen teleskopom za vedrih noći s mirnom atmosferom, predstavljat će osobito dojmljiv prizor. Saturn se trenutno nalazi tik do zvijezde Ni Škorpiona, ali će prije opozicije prijeći u susjednu Vagu.

Na slici je Saturn kako ga je prošlog svibnja vidjela kamera u NASA-inoj svemirskoj letjelici Cassini. Crno-bijela fotografija, snimljena u infracrvenom svjetlu (752 nm) s udaljenosti od oko 3 milijuna kilometara, pruža izvrstan uvid u čuveni vrtlog oko sjevernog pola planeta i tajanstveni šesterokut u oblačnom pokrivaču oko toga vrtloga. (NASA/JPL-Caltech/Space Science Institute)