Astronomija

20.07.2014.

Komet izbliza: zvijezda ili patkica?

Nakon desetogodišnjeg leta svemirom, ESA-ina letjelica Rosetta konačno se nalazi nadomak svome cilju, jezgri kometa Čurjumov-Gerasimenko. Dana 5. kolovoza ona treba ući u orbitu oko toga malog tijela. Prilazi mu vrlo polako, kako bi mogla biti zarobljena njegovom slabašnom silom težom, a prije nekoliko dana (14. srpnja) je s udaljenosti od samo oko 12000 km (manje od promjera Zemlje!) načinila i niz fotografija kometa dok se on vrtio oko osi. Kako se pokazuje, letjelica prilazi kometu s razmjerno malim otklonom od njegove osi vrtnje. Još je zanimljivije to što je, kako se čini, riječ o kontaktnom dvojom tijelu, tj. o dvije jezgre koje su priljubljene jedna uz drugu! Nešto slično smo već vidjeli u slučaju asteroida Itokawe, kojega je prije nekoliko godina bila posjetila japanska letjelica Hayabusa. Bez sumnje se već živo raspravlja o razlozima i načinu na koji se provobitna jezgra raspala u manje komponente i uopće o mehanizmu koji je doveo do sadašnjeg stanja. A bit će itekako zanimljivo vidjeti i kamo će na koncu u mjesecu studenom biti prizemljen mali Rosettin lender Philae. No, prisjetimo se u ovom času jednog predviđanja od prije 11 godina, temeljenog na promatranju provedenom NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble!

Nakon što je Rosetti bilo dano novo odredište, komet 67P/Churyumov–Gerasimenko, svemirski teleskop je tu samo oko 4 km dugu gromadu promotrio svojom sada već starom i zamijenjenom kamerom. Na osnovu tada prikupljenih podataka - a radilo se tek o nekoliko maglovitih piksela - načinjena je u tom trenutku najbolja rekonstrukcija (na slici lijevo) tijela s kojim se u „dalekoj budućnosti“ trebala susresti Rosetta. S druge strane, animaciju koja je sastavljena od sličica (na slici desno) snimljenih s Rosette 14. srpnja, možete vidjeti ovdje:

Prema smjeloj viziji iz 2003. g, jezgra kometa bi trebala nalikovati četverokrakoj zvijezdi. Rosettina kamera OSIRIS nam je, pak, pokazala da 67P izgleda kao gumena patkica! I premda se ta rekonstrukcija, temeljena na vrlo oskudnim informacijama, pokazala ne odviše vjerodostojnom, treba istaknuti da je Hubble vrlo precizno izmjerio dimenzije jezgre kometa (3 puta 5 km), te pokazao da je ona izduljena. To je uvjerilo vodstvo misije da će slijetanje lendera ipak biti ostvarivo.

Sličice koje tvore ovogodišnju animaciju, snimane su u razmacima od po 20 minuta. (ESA/Rosetta/MPS za OSIRIS Team MPS/UPD/LAM/IAA/SSO/INTA/UPM/DASP/IDA)

Naknadno snimljena slika jezgre kometa:

 

Cijeli tekst Hubbleovog članka, iz 2003. g:

HUBBLE POMAŽE MISIJI ROSETTE

Rezultati dobiveni NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble odigrali su važnu ulogu u prilagodbi ESA-ine ambiciozne misije Rosetta za novu metu: komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko (67P/C-G). Po prvi puta u povijesti, jedna će se sonda spustiti na neki komet i proučavati njegovo porijeklo. Hubble je točno izmjerio veličinu, oblik i period vrtnje kometa 67P/C-G.

Hubbleova promatranja otkrila su da komet 67P/C-G ima dimenzije od približno tri puta pet kilometara, da je jajolik i da je na njega moguće sletjeti. Znanstvenici koji pripremaju misiju bili su zabrinuti time da bi kruta jezgra kometa mogla imati promjer od skoro 6 kilometara. Veća gravitacija na kometu te veličine, mogla bi meko slijetanje učiniti teško izvedivim. "Premda je 67P/C-G približno tri puta veći od izvornog Rosettina cilja, njegov izduljeni oblik čini slijetanje na jezgru izvodivim. Nakon što je obavljeno mjerenje, moguće je prilagoditi lender novoj konfiguraciji i pripremiti ga prije lansiranja sljedeće godine", kaže dr. Philippe Lamy, iz "Laboratoire d'Astronomie Spatiale, u Francuskoj. Lamy je predočio javnosti rezultate Hubbleovog istraživanja kometa 67P/C-G 5. rujna 2003. g.

Znanstveno vodstvo misije počelo je razmatrati druge ciljeve nakon što je odgođen dan lansiranja misije Rosetta. Zbog te odgode, više nije bilo moguće sustići izvorno izabrani cilj, komet 46P/Wirtanen. No znanstvenici nisu imali dovoljno podataka o tome novom cilju, kometu 67P/C-G, pa su te podatke pokušali prikupiti najvećim teleskopima. Koristeći tehniku koju su u proteklom desetljeću razvili Lamy, Imre Toth (Zvjezdarnica Konkoly, u Mađarskoj) i Harold Weaver (Laboratorij za primijenjenu fiziku Johns Hopkins, u Laurelu, u Marylandu), tim je Hubbleom snimio 61 sliku kometa 67P/C-G, tijekom 21 sata između 11. i 12. ožujka 2003. g. Hubbleova WFPC2 je izdvojila jezgru kometa od njegove kome, difuznog oblaka prašine i plina koji okružuje jezgru, te brzo došla do brojeva bitnih za misiju. Teleskop je pokazao da jezgra ima elipsoidni oblik. Hubble je izmjerio i to da period vrtnje kometa iznosi oko 12 sati. Rosetta bi trebala biti lansirana u veljači 2004, da bi se s kometom susrela desetak godina kasnije.

(Rosetta je lansirana 2. ožujka.)

(NASA, ESA and Philippe Lamy (Laboratoire d'Astronomie Spatiale))