Duljina godine i trajanje godišnjih doba na datom planetu ovise o njegovoj udaljenosti od Sunca. Što je ta udaljenost veća, to je duža i godina (tj. ophodno vrijeme) za taj planet, a time dakako i godišnja doba na njemu. O sezonskim promjenama kakve opažamo na Zemlji ne možemo govoriti kada su posrijedi Merkur i Jupiter - zbog premalog nagiba njihovih osi vrtnje u odnosu na ravninu kojom se gibaju oko Sunca - odnosno Venera - zbog specifičnosti njene guste i vruće atmosfere. Ostali planeti Sunčevog sustava uistinu prolaze kroz smjene godišnjih doba, a najekstremniji slučaj je onaj Uranov, kojemu se os nalazi zamalo u ravnini njegova gibanja. Kada su posrijedi trajanja dana na pojedinim planetima (tj. periodi vrtnje), nema pravilnosti koja bi se mogla povezati s njihovom udaljenošću od Sunca ili, primjerice, s masom ili promjerom koje posjeduju. Mars je u oba ta smisla vrlo sličan našem planetu: dan mu je samo oko 40 minuta dulji od našeg, a nagib osi vrtnje mu je tek malo veći od Zemljinog, što rezultira sličnim sezonskim oscilacijama. Naravno, kako je Crveni Planet dalje od Sunca no što smo to mi, i njegova godišnja doba su duža, te traju od nešto manje od pet mjeseci, pa sve do oko šest i pol mjeseci! Tako velike razlike u duljini trajanja godišnjih doba na Marsu, uvjetovane su znatnom ekscentričnošću njegove staze.

Igrom slučaja, jeseni na sjevernim polukuglama Zemlje i Marsa ove godine započinju u razmaku od samo oko mjesec dana! Marsova ravnodnevica (ekvinocij) - trenutak kada se Sunce našlo točno nad ekvatorom toga planeta - zbila se 17. kolovoza, dok je Zemljina upravo pred nama: dogodit će se 23. rujna, u 4 sata i 29 minuta. U sljedećih stotinu godina, naša će astronomska jesen počinjati na dan 23. rujna u približno četvrtinu slučajeva. Trend "skraćivanja dana" i spuštanja podnevnog Sunca k obzoru, nastavit će se potorm sve do prosinačkog suncostaja (solsticija), kada će započeti još jedna astronomska zima. Nedugo potom - 11. siječnja 2015. g. - isto će se zbiti i na susjednom nam planetu. Sjeverna strana Marsa od toga će dana uroniti u zimu, puno ledeniju i od antarktičke. (http://www.planetary.org/explore/space-topics/mars/mars-calendar.html)

U ovom trenutku na površini Marsa žive dva robotska istraživača, proizvedene u SAD-u, a u stazi oko toga planeta kruže još dva djelatna američka satelita, te jedan europske izrade. No, ta družina bi upravo za ovaj naš ekvinocij trebala dobiti pojačanje u vidu još dvaju orbitera. Prvo bi u nedjelju, 21. rujna, u putanju oko Marsa trebala ući NASA-ina svemirska letjelica MAVEN ("Mars Atmosphere and Volatile Evolution" - http://www.nasa.gov/mission_pages/maven/main/index.html), da bi tri dana kasnije, u srijedu, taj pothvat pokušala izvesti i sonda MOM ("Mars Orbiter Mission" - http://www.isro.gov.in/mars/home.aspx), poslana u svemir iz Indije! Potonja letjelica je prvi takav uređaj kojega je Indija uputila dalje od sustava Zemlja-Mjesec. U ovom trenutku, obje svemirske letjelice su u odličnom stanju i spremne su za kritični manevar kočenja i ulaska u orbitu. Ako ga obje provedu uspješno, po prvi put će oko nekog drugog planeta obilaziti čak pet funkcionalnih sondi - prava gužva! Međusobno se nadopunjavajući svojim raznovrsnim instrumentima, one će dodatno unaprijediti naše poznavanje Crvenog Planeta.

Napomena: Obje svemirske letjelice su bez poteškoća ušle u stazu oko Marsa!