Astronomija

25.08.2014.

Ljepota svjetla i tame

Teško bi se bilo odlučiti oko toga koja vrsta kozmičkih objekata izgleda najljepše na fotografijama koje snima NASA/ESA-in Svemirski teleskop Hubble. Raznovrsne planetarne maglice, zvjezdorodni oblaci plina i prašine, dinamični ostaci supernova i dakako galaktike - sve te nebeske pojave konkuriraju za naslov najfotogeničnijih Hubbleovih ciljeva. One su sve odreda i puno puta promatrane njime, ne toliko zbog ljepote, već zbog njihova znanstvenog značaja. Zvijezde, pak, obično na slikama ne izgledaju osobito dojmljive i vide se tek kao sjajne točke svjetla istaknute difrakcijskih šiljcima. One su obično samo smetnja na fotografiji koja bilježi, primjerice, neko daleko galaktičko jato.

 

Ali da nije uvijek tako, pokazuje i ova netom objavljena Hubbleova slika djelića neba u zviježđu Perzeja, pomalo sablasnog ugođaja. Na njoj se gore po sredini vidi jedna mala i mlada zvijezda, kataloške oznake SSTC2D J033038.2+303212. Takve mlade stelarne objekte (eng. krat. YSO) zatičemo još uvijek okružene natalnim oblakom materijala od kojega su se oblikovali, obično spljoštenim u disk. Dio toga materijala koji još uvijek upada na nju, umjesto da bude upijen, izleti s polova zvijezde u obliku mlazova brzih čestica. Novorođena zvijezda na ovoj Hubbelovoj slici ima oko sebe i takav disk, postavljen u smjeru dolje lijevo - gore desno, i mlazove, od kojih je vidljiv onaj okrenut desno dolje. Zapravo, vidljiva je cjevasta šupljina koju mlaz dubi u okolnom hladnom međuzvjezdanom oblaku. Zvijezda iz središta diska obasjava gušće stijenke te cijevi, što vidimo kao dvije sjajne ukošene igle svjetla. (slika dolje)

 

Sjajni oblak ispod SSTC2D J033038.2+303212 je jedan veći međuzvjezdani oblak plina, nazvan [B77] 63, koji je iznjedrio nekoliko zvijezda i kojega vidimo stoga što odražava njihovo svjetlo. Među njima se ističu dvije međusobno vrlo bliske zvijezde, vidljive i na ovoj slici. One nose oznake LkHA 326 i LZK 18. (slika dolje)

 

No, ono što najviše privlači pozornost na ovoj čudesno lijepoj slici, nije svjetlo, već njegova odsutnost u vijugavom pramenu tame koji se sredinom slike proteže od [B77] 63 u smjeru gore desno. Ta tamna maglica - vrlo gusti i za vidljivo svjetlo neprozirni oblak plina i prašine - nosi oznaku Dobashi 4173, a po njoj vidimo rasuto tek nekoliko zvijezda. Te se točkice svjetla nalaze između nas i maglice!

Fotografija je snimljena Hubbleovom ACS-om.

VELIKA SLIKA (4014 x 4047, 6 MB)

ESA/NASA